| Međunarodni
seminar o naconalnalnoj brizi o starima, 18.05.2004.
|
Međunarodni
seminar u Skupštini Kragujevca, o nacionalnoj brizi o starima
INTEGRISANA ZAŠTITA EFIKASNIJA
U svim evropskim
zemljama, a i šire, problem starenja stanovništva već je
neko vreme na dnevnom redu razmatranja Vlada. Budući da
se radi o problemu koji zadire u sve aspekte društva, potrebne
su intervencije strukturalnog tipa, zasnovane na integrisanom
pristupu koji prevazilazi pojedinačne sektore, zaključeno
je na međunarodnom seminaru, u Skupštini grada Kragujevca,
o reformi službi za brigu o starima u Srbiji - strategiji
i politici intervencija:
Republika Srbija spada u evropske
zemlje sa visokim indeksom starenja. Broj osoba starijih
od 60 godina čini 22,5 odsto ukupnog stanovništva.
Procesi reforme su započeti,
posebno oni koji se odnose na reformu sistema socijalne
i zdravstvene zaštite (kojima je poverena odgovornost za
zdravstvenu zaštitu starih lica). Stoga je neophodno sagledati
dosadašnja iskustva u Srbiji, gde je organizovana briga
društva o starim osobama veoma stara i bogata oblicima,
aktuelno stanje, kao i iskustva i rešenja, potvrđena u praksi,
u drugim, pre svega evropskim zemljama, vodeći računa o
karakteristikama i potrebama sopstvene zemlje.
Smernice savremenog pristupa,
po našem mišljenju, mogu da budu one, definisane na Prvoj
i Drugoj Svetskoj skupštini UN, o starenju, kao i u Socijalnoj
povelji Saveta Evrope, kojima se zahteva poštovanje specifičnih
potreba i neophodnost stvaranja i praćenja sopstvenih standarda,
u pogledu socijalne sigurnosti i kvaliteta života u starosti.
Politika bi trebalo da bude
usmerena na donošenje odluka i definisanje aktivnosti, koje
imaju za cilj da svim starim osobama pruže podršku i zaštitu,
da stvore uslove za aktivan život, dajući veći značaj njihovom
socijalnom statusu, razvojem svih oblika zaštite.
Efikasna zaštita starih ljudi
mora da bude bazirana na integralnom pristupu, koji s jedne
strane pretpostavlja zajedničko delovanje svih aktera čije
aktivnosti utiču na kvalitet života starih ljudi, pre svega
sektora socijalne i zdravstvene zaštite, a sa druge stvara
uslove za uključivanje lokalnih zajednica u ovaj proces.
Osim toga, na nacionalnom
nivou, bitno je doneti strategiju zaštite prava starih lica,
uz obezbeđivanje neophodnih odgovarajućih mehanizama za
primenu, kako bi sistem zaštite starih lica bio usaglašen
sa njihovim potrebama i najvišim standardima.
| NOVI PROCESI -
Inicijativa za ovaj projekat
je potekla jako davno. Pre svega, od doktora i zaposlenih
u Domu zdravlja. Oni su se suočili sa problemom starih
i bolesnih, koji memaju mogućnosti da se neko brine
o njima. Sa druge strane, projekat je pokrenut i iz
Centara za socijalni rad, nemoćnih da na bilo koji
način pruže socijalnu podršku tim ljudima - potseća
dr Vesna Pajević, zadužena za zdravstvo i socijalnu
politiku, u kragujevačkoj Gradskoj vladi, u izjavi
za "Glas Kragujevca":
- Posle kampanje bombardovanja,
kada su se ovde pojavili ljudi iz italijanskih sindikata,
razgovarali smo - kako oni još mogu da pomognu. Znajući
da su sindikati u Italiji, pre svega u okviru CGIL-a,
vrlo, vrlo doobro razvijeni i da se bave problematikom
starih, predložila sam da možda možemo da radimo na
takvom projektu. Tada je započet čitav kocept. Došlo
je do lobiranja u Italiji, a projekat je počeo da
se razvija u okviru nevladine organizacije "Progetto
Sviluppo CGIL".
- Projekat je podrazumavao
za naše prostore potpuno novu - integrisanu kućnu
negu za stare. Uključili smo integrativne procese
i korišćenje resursa, u okviru dva segmenta društva.
Između zdravstvenih organizacija, na jednoj teritoriji,
pre svega domova zdravlja i socoijalnih struktura,
sa druge strane. Na taj način, došli smo do ozbiljnoig
projekta integrisane kućne nege, sa četiri celine
- kaže dr Pajević i nastavlja:
- Jedna celina je za
pomoć u kući, za stare i bolesne, kojima je potrebna
podrška drugih. Postoji i klub penzionera, sa određenim
aktivnostima, organizovani dnevni centar, za stare
osobe, a poboljšani su i uslova boravka, kao i kvalitetr
usluga u Gerontološkom centru. Pre svega, uveden je
novi modela organizovanja - da ljudi što duže ostanu
u što boljoj fizičkoj kondiciji, primenom fizioterapije
i kreativnih radionica. U KBC, otvoreno je Gerontološko
odeljenje, sa 20 postelja.
Dr Pajević navodi da
su se u projekat uključile i Ujedinjene najcije -
preko organiztacije UNOPS - koje su dale značajnu
podršku. Takođe treba istaći aktivnu ulogu Italijanske
vlade, preko "Cooperazione Italiana".
- Za nas je bilo važno
da uvedemo potpuno novi princip rada, da pokažemo
da ova lokalna zajednica vodi računa o starim ljudima
na našoj teritoriji. Iz "Progetto Sviluppo"
takođe je insistirano da stvorimo jedanke uslove za
sve, što je podrazumevalo da neko ko je star i bolestan
i nema mogućnosti da se neko o njemu brine, dobije
priliku da to uradi društvo, kroz određemne akcije
- dodaje dr Pajević.
- Takođe, značajno je
što smo u zdravstvu počeli izgradnju sistema gerijatrije.
Nadam se da ćemo, kroz Medicinski fakultet i Gerijatrijsko
odeljenje, u okviru zdravstvene zaštite starih, primenjivati
nove standarde, što smo danas ovde dogovorili, sa
predstavnicima nadležnog ministarstva. Isto tako,
značajna su iskustva iz Italije, u saradnji državnih
i lokalnih službi, u interesu podrške građanima na
jednoj teritoriji - smatra dr Pajević:
- To je tzv.
servis građana, izraz koji se često neosnovano koristi.
Ovde, sada, suštinski pravimo servis za stare osobe,
koji će oni moći da koriste, prema sopstvenim potrebama.
- Projekat su do sada
finansirali sindikati CGIL i Vlada Italije. Sada je
u fazi kada je potrebno dodatno finansiranje, za sledeće
tri godine i proširenje na druge delove Srbije. Mislim
da ćemo dobiti pozitivne odgovore. Takođe je značajno
da kao lokalna zajednica moramo da obezbedimo načine
finansiranja na našoj teritoriji, po ovim standardima,
bez obzira na donatore. Strašno je važna svest, da
na tome moramo raditi kao lokalna zajednica - zaključuje
dr Pajević.  |
Neophodno
je još, po našem mišljenju, sprovesti izmene i dopune zakonskih
akata, koje treba da prošire proces decentralizacije, definišu
multidisciplinarni pristup, omoguće stvaranje mreže relevantnih
subjekata na lokalnom i nacionalnom nivou, kao i participaciju
samih korisnika u svim fazama procesa reforme. Pored umrežavanja
postojećih institucija sistema zdravstvene i socijalne zaštite,
neophodno je uspostavljanje intenzivne saradnje sa nevladinim
organzacijama, nudeći jednake mogućnosti izbora korisnicima.
Njihovi kapaciteti značajan su resurs, sa kojim možemo računati,
kako u izradi strategije, tako i u procesu implementacije.
Na lokalnom nivou, važno je
doneti operativne programe, zasnovane na proceni potreba
na konkretnoj teritoriji, koja omogućava planiranje aktivnosti
koje obezbeđuju zadovoljavanje tih potreba. Naravno da je
podjednako važno stvoriti institucionalne uslove za rad
u mreži svih službi, podstičući pri tom one postupke koji
favorizuju savremene pristupe, radi poboljšanja kvaliteta
života korisnika.
Smatramo da nosioci oblika
zaštite starih lica mogu biti u državnoj i privatnoj svojini,
zalažući se za njihovu integraciju. Pored toga, izuzetno
je važan razvoj svih onih službi koje pružaju usluge kućne
nege, ne samo zato što međunarodna iskustva pokazuju da
je ovaj način mnogo ekonomičniji, već i stoga što se na
taj način garantuje bolji kvalitet života starih lica, u
najvećem broju slučajeva. Takođe je potrebno stvoriti ekonomske
uslove koji favorizuju stvaranje odgovarajućih struktura
za smeštaj starih lica, koja su u teškom položaju.
Da bi se ovo postiglo, od
posebnog značaja je efikasnost i kvalitet rada službi, a
pre svega finansijska održivost, kao i kontrola kvaliteta
pruženih usluga. Neophodan uslov za to je garancija finansijskih
tokova, odnosno decentralizacija nadležnosti i resursa.
Pre svega treba uspostaviti
informacioni sistem, od lokalnog do nacionalnog nivoa, koji
se ne bavi samo identifikacijom korisnika i njihovih potreba,
preduzetih mera i rezultata, već predstavlja i instrument
stalne evaluacije.
Pilot projekat za unapređenje
zaštite starih lica u Kragujevcu zasnovan je na osnovu gore
izloženih principa. Smatramo da je moguće proširiti ga i
poboljšati, nastavljanjem međunarodne saradnje i primene
metodologije stalne razmene među institucijama, na lokalnom
i nacionalnom nivou.
Smatramo da je neophodna kompletna
evaluacija tekućih aktivnosti i njihovo proširenje na celu
teritoriju grada Kragujevca, grada Novog Sada, kao i na
ostale delove Srbije, u skladu sa potrebama tih sredina.
Ukoliko želimo da uvedemo
novine u službe za brigu o starim licima, biće potrebno
poboljšati edukaciju i stručno usavršavanje radnika tih
službi. Na polju socijalne i zdravstvene politike ovo je
neophodan korak, za sve u Evropi, da bi se suočili sa zahtevima
vremena.
U ovom kontekstu, od suštinskog
značaja je proces stalnog obrazovanja kadrova, u vezi sa
procedurama kontrole upravljanja službama, a takođe i njihovog
kvaliteta.
Već je počela edukacija kadrova
na nacionalnom nivou, u okviru Sporazuma o saradnji, između
Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku
Republike Srbije i Regije Emilija Romanja, u okviru Programa
Grad Gradu. Daradnja je proširena, u okviru ugovora, nedavno
potpisanog i sa Provincijom i Opštinom Forlě, uključujući
podršku opština Modena, Reggio Emilia, Imola i Livorno.
Nacionalni seminar u Kragujevcu,
čija je tema reforma službi za brigu o starim licima u Srbiji,
bio je korisna je prilika za sučeljavanje stavova o pomenutim
temama.
| MREŽA SEKTORA
Po
rečima dr Franca di Cesara, stručnog konsultanta,
lekara-gerijatra nevladine organizacije "Progetto
Sviluppo CGIL" projekat poboljšanja zaštite starih
osoba, na različitim nivoima, dobrim delom se zasniva
na kućnoj nezi. Prema potrebama, previđa i druge,
različite usluge.
- U okviru ponude različitih
usluga, potrebno je i gerijatrijsko odeljenje, za
hospitalizaciju korisnika, zatim fizioterapija, kako
u salama, tako i u domovima korisnika. Potreban je
i dnevni centar, pre svega radi socijalizacije, a
takođe i za rehabilitaciju motornih sposobnosti, a
zatim i klub za stare - izjavio je di Cesare, za "Glas
Kragujevca":
- Pre svega, želim da
naglasim - da je veoma važna saradnja, u okviru mreže
različitih sektora. Veoma je važna saradnja zdravstvenog
i socijalnog sektora, da damo globalne odgovore na
probleme i potrebe za zaštitu starih, kao osetljive
kategorije - na biološkom, medicinskom, zdravstvenom,
kao i na socijalnom i psihološkom nivou.
- U Kragujevcu - projekat
će se nastaviti. Nadamo se da će aktivnosti na tome
biti proširene i na druge delove Srbije, uz stalnu
saradnju sa loklanim institucijama, opštinama ili
gradovima, kao i na centralnom, republičkom nivou
- ministarstvima Republike Srbije. Pre svega, sa Ministarstvom
za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, kao i
za zdravlje - kaže di Cesare.  |
Mišljenja
smo da je važno, na ovom mestu, definisati neke od tačaka
plana rada i aktivnosti, za ono što neposredno sledi:
1) U okviru sadašnje međunarodne
saradnje, Ministarstvo zdravlja Republike Srbije svojom
aktivnom ulogom, na nacionalnom i lokalnom nivou, treba
da doprinese integraciji socijalne i zdravstvene zaštite
u službama za brigu o starim licima.
2) U pomenutoj reformi zaštite
starih lica, treba stalno voditi računa o ciljevima: stvaranju
ne samo novih, već i kvalitetnijih usluga/službi, efikasnih
i finansijski održivih, sa motivisanim i stručnim kadrom.
3) Smatramo da treba nastaviti
proces realizacije pilot projekata, koji je u toku u Gradu
Kragujevcu, a zatim i u Gradu Novom Sadu, pri čemu bi bilo
izuzetno zanimljivo uporediti iskustva ovih sredina sa drugim
sredinama u Srbiji kako bi se dao podstrek saradnji među
njima, pored stalnog podsticanja razmene i protoka informacija
kako između lokalnih sredina međusobno, tako i lokalnog
i nacionalnog nivoa.
4) Najbolji način da se proširi
mreža službi na teritoriji Grada Kragujevca, jeste taj da
se odmah radi poboljšanju kvaliteta njihovog rada. U tom
cilju, neophodno je nastaviti rad radne grupe za informacioni
sistem; procenu efikasnosti i uspešnosti rada službi, rešavati
eventualne stručno-tehničke probleme, radi dostizanja ciljeva
koje treba ostvariti, utvrđivanja parametara koje treba
pratiti sa odgovarajućom bazom podataka; standarda kvaliteta,
skala koje treba primeniti itd.
5) Neophodno je nastaviti
i ojačati saradnju sa ustanovama za naučno istraživanje
u Srbiji, eventualno i sa italijanskim, ohrabrujući i uspostavljanje
odnosa sa drugim evropskim institucijama, zaključeno je
na ovom međunarosnom skupu, uz učešće stručnjaka i nadležnih
službi iz Italije i Srbije. 
|
Međunarodni seminar o naconalnalnoj brizi o starima,
17.05.2004.
|
ISKUSTVA NA RASPOLAGANJU
- Od 2000.
godine u Kragujevcu su
realizovani brojni projekti u oblasti zdravstva, socijalne
i dečje zaštite, u ukupnoj vrednosti od preko 3,5 miliona
eura. Iz godine u godinu primetan je porast sredstava uloženih
u ovoj oblasti - obratio se u ponedeljak gradonečelnik Kragujevca
dr Vlatko Rajović učesnicima međunarodnog seminara "Reforma
službi za brigu o starim licima u Srbiji: strategije i politika
intervencija", u Skupštini grada.
Kragujevac, kao suorganizator
evropskog pilot-projekta integrisane brige o starima i dvodnevnog
skupa o tome, sa UNDP, UNOPS, Programa "Grad gradu"
(City ti City), "Progetto Sviluppo" (Razvojni
projekat) sindikata CGIL i "Cooperazione Italiana",
sa Ambasadom Italije, pored njihovih okupio je i predstavnike
Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike Srbije,
na čelu sa mr Slobodanom Lalovićem, ministrom.
- Značajna sredstva uložena
su u oblast zdravstva i unapređenje rada zdravstvenih ustanova.
Projekti su se pre svega odnosili na nabavku medicinske
i nemedicinske opreme i lekova, kao i rekonstrukciju pojedinih
objekata i delova objekata koji pripadaju zdravstvenoj zaštiti.
Projekti su realizovani u saradnji sa zemljama članicama
EU, pre svega Italijom i Saveznom Republikom Nemačkom, kao
i sa SAD i Japanom - naglasio je Rajković.
Gradonačelnik je potsetio
da je u okviru projekta ''Grad gradu'', u saradnji sa UNOPS-om
i gradom Karara, realizovan program razvoja kragujevačkog
Dečjeg doma Mladost, u Socijalno-edukativni centar. U Kragujevcu
je sprovedeno i 16 mikro projekata, u saradnji sa ustanovama
kulture, obrazovanja, dečje zaštite, informisanja, sporta
i rekreacije. U Dečjem domu Mladost, pokrenuto je više radionica
za decu: informatička, keramička, krojačka, a realizovana
je i obuka za poslastičare.
- U toku je realizacija dva
projekta izgradnje stanova za izbegla lica, privremeno smeštena
u Kolektivnim centrima, kao i prognana, interno raseljena
lica i socijalno ugroženo stanovništvo grada Kragujevca.
Izgradnju stanova namenjenih izbeglim licima iz kolektivnih
centara omogućili su donatori iz Italije, pre svega Institut
italijanskih sindikata i nemačka organizacija "Diakononia".
Ukupna vrednost donatorskih ulaganja iznosila je oko pola
miliona eura - nastavio je Rajković.
Drugi projekat, pod nazivom
"Hraniteljski smeštaj i socijalno stanovanje",
predstavlja izgradnju dva objekta socijalnog stanovanja
ukupne vrednosti 271.000 eura koji su finansirali SDC i
UNDP.
- Važno je takođe pomenuti
i projekat razvoja hraniteljstva, koji realizuje naš Centar
za socijalni rad, u Kragujevcu. Zahvaljujući švajcarskoj
organizaciji SDC - istakao je Rajković, dodajući:
- Prošle godine počela je
realizacija jednog od veoma značajnih projekata za Kragujevac.
Reč je o projektu Centra za radnu orjentaciju, koji se realizuje
u saradnji sa Opštinom Rim, UNOPS–om i italijanskom organizacijom
"Progetto Sviluppo". Partneri iz lokalne zajednice
su Nacionalna služba za zapošljavanje-Filijala Kragujevac,
Regionalna agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća,
Udruženje preduzetnika "Sloga" i Asocijacija privatnih
preduzetnika "Šumadija", UGS "Nezavisnost"
i "Zastava-zapošljavanje i obrazovanje".Ovaj projekat
je usmeren na rešavanje problema nezaposlenosti u Kragujevcu
i podsticanje daljeg ekonomskoh razvoja i unapređenja politike
zapošljavanja.
Rešavanjem istog problema
bavio se i program samozapošljavanja, uz pomoć britanske
vlade i nemačke organizacije HELP.
- Takođe u Kragujevcu je takođe
otvoren Centar za prava, čije su osnovne
aktivnosti usmerene na zaštitu prava radnika. Donatori ovog
projekta su Italijanski sindikat CGIL i "Progetto Sviluppo".
U saradnji sa italijanskim donatorima, saniran je objekat
Gerontološkog centra - izneo je gradonačelnik Kragujevca.
Po njegovim rečima, još jedan
važan projekat čija je realizacija započela 2002. godine,
i koji još uvek traje, je - prevencija zloupotrebe psihoaktivnih
supstanci.
- Projekat je realizovan zahvaljujući
nemačkom ministrastvu inostranih poslova, a održivost je
omogućila američka organizacija USAID, u okviru programa
"Revitalizacije zajednice kroz demokratsku akciju".
Važan rezultat rada na prevenciji bolesti zavisnosti je
organizovanje Službe za prevenciju ovih opasnih bolesti,
u okviru Sekretarijata za socijalnu politiku i zdravstvo
grada Kragujevca. U ovoj oblasti, ostvarena je značajna
saradnja sa UNOPS-om i italijanskim gradom Reggio Emilia,
koji će pružtiti podršku daljem radu na prevenciji, kroz
edukaciju stručnjaka i podršku promociji zdralja u lokalnoj
zajednici - kazao je Rajković.
Deo donatorskih sredstava,
od preko 120.000 eura, bio je usmeren na rekonstrukciju,
dogradnju i opremanje kragujevačkih obdaništa, a u saradnji
sa Evropskom unijom, odnosno Evropskom agencijom za rekonstrukciju,
Američkom organizacijom za međunarodni razvoj i Danskim
savetom za izbeglice i gradom-pobratimom Kragujevca Sirenom,
iz Francuske.
MEĐU
NAJUSPEŠNIJIMA
- Deo
sredstava utrošen je na inicijative, koje su se direktno
odnosile na socijalna pitanja i neke sektore koji
se obično zaborave u međunarodnoj saradnji - kazao
je Gianluca Greco, prvi sekretar Ambasade Italije
u SCG, uz ostalo.
- Program "Grad
gradu" i saradnja sa Kragujevcem je zaista bila
među najuspešnijima. Nadamo se da ćemo i ubuduće nastaviti
razvoj ovog projekta. U tom smislu, želim da vas uverim
- da će od strane Ambasade i Vlade Italije i dalje
postojati spremnost za saradnju, za finansiranje I
drugih intervencija, decentralizovane saradnje, kao
što je ova, u Kragujevcu - najavio je Greco.
Po njegovim rečima,
za Italiju je tipično da u međunarodnoj saradnji i
kooperaciji razvija ovakve projekte, koje je ponekad
teško koordinirati, zbog velikog broja učesnika i
sektora, kao pomoći starima, na čemu je zahvalio organizatorima.
 |
- Posebno
želim da istaknem pilot projekat za stara lica - o čijim
će se rezultatima govoriti na seminaru - čija realizacija
je počela 2002. godine. Po mnogo čemu, ovaj projekat je
od izuzetnog značaja i za loklanu sredinu, ali i za strategiju
reforme socijalne zaštite, koja se sprovodi na nacionalnom
nivou - naglasio je gradonačelnik Kragujevca i nastavio:
- Ekonomska i politička kriza
karakteristična za protekli period, ostavila je nesagledive
posledice na celokupnu društvenu situaciju i doprinela znatnom
pogoršanju položaja osetljivih socijalnih grupa. Stara lica
su svakako jedna od najugroženijih kategorija. Penzije su
nedovoljne da pokriju čak i troškove osnovnih namirnica.
Starost i zdravstveni problemi posebno pogađaju porodice,
čiji je ekonomski položaj takav, da ne mogu da brinu o svojim
vremešnim članovima.
U Kragujevcu živi oko 35.000
starijih od 60 godina, 30 procenata više nego pre 10 godina.
Polovina od ukupnog broja starih živi u gradu u jednočlanim
ili dvočlanim porodicama, izneo je gradonačelnik.
- Složena ekonomsko-socijalna
situacija u gradu, sve izraženije raslojavanje porodica,
kao i potreba za sveobuhvatnom zaštitom starih lica, opredelilo
je Gradsku vladu da podrži sve aktivnosti koje doprinose
razvijanju i jačanju otvorenih oblika zaštite starih, kao
efikasnom i racionalnom modelu organizovane brige o starima,
koji do tada u našem gradu nije postojao - dodao je Rajković.
| STARENJE -
Starenje stanovništva u centralnoj Srbiji i Vojvodini
je intenzivnije nego što su predvideli i pretpostavljali
demografi, iznenađeni rezultatima prošlogodišnjeg
popisa - iznela je dr Mirjana Rašević, direktor Centra
za demografska
istraživanja, Instituta društvenih nauka.
U centralnoj Srbiji
je oko 900.000, a u Vojvodini 300.000, starih 65 i
više godina. Znači da stari čine šestinu stanovništva.
Pokazalo se da je gotovo jednak broj starih, kao i
mlađih od 15 godina. Od 161 opštine u Srbiji, čak
157 su stare, demografski posmatrano.
- Srbija je moderno,
staro društvo - prokomentarisala je Rašević. - Po
projekcijama Instituta društvenih nauka, sredinom
ovoga veka broj starih će se popeti na 1,64 miliona,
ili oko 27 posto stanovništva, dok će se utrostručiti
broj starijih od 80 godina.
|
Po njegovim
rečima, proces reformi sistema socijalne zaštite - koje
je Ministarstvo za socijalna pitanja preuzelo na sebe -
takođe je imao za cilj smanjenje ugroženosti i obezbeđivanje
socijalne stabilnosti, stvaranjem dinamičnog i održivog
sistema socijalne zaštite.
- U tom smislu, podrška koju
je Ministarstvo dalo Pilot projektu za stara lica u Kragujevcu
je imalo za cilj da, u procesu decentralizacije i deinstitucionalizacije,
ovo lokalno iskustvo bude značajan doprinos formulisanju
strategije na nacionalnom nivou - podvukao je Rajković.
- Protokol o saradnji, koji
je grad Kragujevac potpisao sa Institutom italijanskih sindikata
(ISI), predviđao je realizaciju Pilot projekta za stara
lica u Kragujevcu, kao i izgradnju jedne stambene zgrade,
namenjene izbeglim i prognanim licima iz kolektivnih centara
- precizirao je gradonačelnik.
Institut italijanskih sindikata
je implementaciju projekta poverio Programu razvoja "Progetto
sviluppo", koji je zajedno sa UNOPS-om i "Cooperazione
Italiana", kao partnerima, angažovao značajna finansijska
sredstva i stručnjake iz oblasti brige o starima. Tako se
u Kragujevcu krajem 2001. godine otpočelo sa pripremama,
a u 2002. godini i sa realizacijom aktivnosti planiranih
ovim Pilot projektom, ukazao je Rajković.
- Osnovni cilj Projekta je
- da se, kroz jačanje sposobnosti ustanova i lokalne zajednice,
omogući pružanje objedinjenih, odnosno integrisanih usluga,
iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, starim licima
i tako poboljšaju njihovi opšti životni uslovi i pruži podrška
socijalnom promovisanju starih lica - objasnio je Rajković
i dodao:
- Praktično, to je značilo
da postojeće socijalne i zdravstvene ustanove, kao i lokalna
uprava, zajednički rukovode i rade na aktiviranju novih
službi, koje će pružati socijalne i zdravstvene usluge i
koje će funkcionisati u mreži, na jedan koordinisan način.
Najveći izazov u tom smislu je funkcionisanje mreže, jer
se radi o zdravstvenim i socijalnim ustanovama, koje su
u nadležnosti različitih ministarstava.
- Zato je Grad, uz podršku
UNOPS-a i italijanskih donatora, izuzetnim angažovanjem
resora za socijalnu politiku i zdravstvo, kao i Sekretarijata
za socijalnu politiku i zdravstvo, kao stručne službe, koja
koordinira Projektom, okupio stručnjake iz socijalnih i
zdravstvenih ustanova , koji već dve godine zajednički realizuju
sve planirane aktivnosti - izneo je Rajković.
U projekat su uključeni Kliničko-bolnički
centar, Dom zdravlja, Institut za zaštitu zdravlja, Centar
za socijalni rad "Solidarnost", Gerontološki centar,
Udruženje volontera, okupljenih oko sindikata penzionera
"Nezavisnost", u Kragujevcu.
- Pored 10 članova tima projekta
, najzaslužnijih za rezultate koje danas prezentiramo i
čitav niz pratećih službi iz ovih institucija, bio je angažovan,
dajući na taj način svoj doprinos realizaciji zadatih aktivnosti.
Zahvaljujući ovom projektu u gradu su zaživeli Gerontološko
odeljenje u KBC-u, Služba za integrisanu negu i pomoć u
kući, Dnevni centar za stara lica i Klub za stare - naglasio
je Rajković, zaključujući:
- Model koji smo u Kragujevcu
aktivirali i stečena iskustva dragocena su za sve strukture
iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite i mi smo spremni
da ih u okviru procesa reformi i podrške, koju nam resorna
ministarstva pružaju, nesebično stavimo na raspolaganje
i drugim lokalnim upravama u Srbiji.
Uz želje da seminar još više
doprinese boljem životu starih, gradonačelnik Kragujevca
je ukazao - da se problemi osoba u trećem životnom dobu
često marginalizuju u društvu, tako da je unapređivanje
rada službi koje brinu o njimna izuzetno značajan i human
posao. 
| KRAGUJEVAC NACIONALNI PRIMER
- Izlaganje
g. Rajkovića i upoznavanje sa sadržajem aktivnosti
u Kragujevcu, poslednjih nekoliko godina, bilo je
i za mane veoma inspirativno - uzvratio je mr Slobodan
Lalović, ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu
politiku, u Vladi Republike Srbije, izražavajući zadovolstvo
zbog učeđća na seminaru.
- Svojim dolaskom pre
svega sam želeo da izrazim podršku Ministarstva
za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, aktivnostima
koje su u Kragujevcu vođene, u ovom periodu. Nadam
se da ćemo u narednom periodu zajedno nastaviti te
aktivnosti - naglasio je Lalović.
Ministar je naglasio
- da je od posebnog značaja što su Kragujevčani spremni
da svoja pozitivna iskustva prenesu drugim gradovima,
širom Srbije. Po rečima ministra za rad, zapošljavanje
i socijalnu politiku, Kragujevac je specifičan, na
razne načine i ukoliko u njemu uspe nova politika
zapošljavanja - za koju se, inače, Lalović zalaže
- uspeće svuda.
- Naravno, kada se u
Kragujevcu radi o zapošljavanju, imam u vidu, pre
svega, tešku ekonomsko-socijalnu situaciju. Ako na
mestu gde je najteže napravimo uspeh, onda ćemo sigurno
i na drugim mestima takođe, sigurno, napraviti uspeh
- dodao je Lalović i nastavio:
- Želim, pre svega,
da izrazim zadovoljstvo, što sam u ova dva meseca
i nešto, koliko sam na ovom mestu, razgovarao sa puno
njih, koji su i u prethodne tri, ili četiri godine,
pomagali Srbiju, na razne načine i što mogu reći da
su spremni da u tome nastave, čak i više i bolje nego
do sada, ali naravno pod uslovom da se mi bolje organizujemo
i da mi bolje tu pomoć prihvatamo.
Lalović je naglasio
i da problem brige o starima ima posebnu težinu za
Srbiju:
- Po informacijama koje
sam dobio, Srbija kao država - nažalost - spada u
10 zemalja sa najstarijim stanovnišvom. To upućuje
na neophodnost da briga o starima, zapravo, bude dugoran
nacionalni projekat u Srbiji. Možemo očekivati, u
sledećih 10-ak godina, da se taj broj čak poveća.
U tom periodu, u Srbiji će stasati za penziju generacije
iz perioda tzv. "bebi-buma" u Srbiji, tadašnjoj
Jugoalaviji, pedesetdruge, 3, 4, 5. godine. To će
biti ogroman talas starih ljudi.
- Kada je u pitanju
nezaposlenost, činjenica je da ćemo u narednih par
godina konačno morati da se suočimo sa definitivnim
restruktuiranjem srpske privrede. Moraćemo da se suočimo
sa veoma velikim problemom nezaposlenih - ukazao je
Lalović.
- Pred nama je povećanje
broja starih osoba, kojima će biti potrebne određene
vrste pomoći, odnosno određene vrste aktivnosti, koje
su već isprobane u Kragujevcu, proteklih nekoliko
godina. Ako imamo u vidu učešće starih osoba u ukupnom
stanovništvu Srbije i njegovog očekivanog povećanja,
tek onda ovo o čemu danas razgovaramo dobija na značaju
- ocenio je ministar, dodajući:
- Svesno onoga što dolazi,
Ministarstvo za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku,
maksimalno će podržati - da uz pomoć naših prijatelja
iz Italije i nekih drugih prijatelja, koji su spremni
da pomognu, da se blagovremeno pripremimo za pomoć
populaciji, starijih od 60-65 godina, koja će biti
sve veća. To je još urgentnije, jer Srbiji treba najmanje
10-15 godina i to dobrog privrednog razvoja, da dođemo
na nivo na kojem smo bili 1989. godine.
- A kad je takva teška
ekonomsko-socijalna situacija i kad nam treba toliko
dugo da dođemo do zelene grane, onda zapravo najugroženiji
delovi populacije jesu i biće ta stara lica, koja
zahtevaju posebnu negu i posebnu brigu društva. Pri
tome imam u vidu stanje našeg penzionog sistema i
da polovinu penzija, svakog meseca, dotiramo iz budžeta,
zbog nedovoljnog tekućeg priliva. To govori o dugoročno
teškom materijalnom položaju starih, odnosno penzionera
- kazao je Lalović i posebno upozorio na apsurd -
da penzioneri u Srbiji, takvim penzijama, često moraju
da izdržavaju i mlađe.
- U takvim okolnostima,
ovaj današnji razgovor i ono što ste radili u Kragujevcu,
dobija nacionalni značaj, jednako kao što je na primer
zapošljavanje - naglasio je Lalović, objašnjavajući:
- Ako možemo očekivati
da za pet do 10 godina u
stanovništvu Srbije bide preko 30 procenata starijih
od 60, ili 65 godina i ako pri tome imamo ovakvu situaciju
u prenzionim fondovima, onda to dobija prvorazredni
nacionalni, državni, politički, ekonomski i svaki
drugi značaj.
- Ministarstvo za rad,
zapošljavanje i socijalnu politiku nastavlja, u suštini,
sa reformama u oblasti socijalne politike, socijalne
zaštite, koje su započele u prethodnom periodu, koje
je započela, u tom delu, moja prethodnica g-đa Matković
i to - koliko sam mogao da ocenim - dosta uspešno.
Nadam se da ću biti bar jednako uspešan u tome - kazao
je Lalović, uz glasnu podršku.
Kao jedan od primera
nastavka započetog, Lalović je izneo da je prošlog
četvrtka u skupštinsku proceduru upućen Zakona o izmenama
i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, jedan od reformskih.
Po tom zakonskom projektu, subjekat zaštite je porodica,
nivo socijalne zaštite u Srbiji je izjednačen, uz
pripremu decentralizacije sistema socijalne zaštite,
prenošenjem veće odgovornosti i obaveza na lokalnu
samoupravu. Značajna promena je i uvođenje korisnika
socijalnih usluga, u organe upravljanja socijalnih
ustanova, izneo je ministar.
- Ovo Ministarstvo će
jedan od prioriteta dati onome o čemu danas razgovarate.
Na najozbiljniji način, želim da izrazim svoju podršku
tome i spremnost na dugoročnu daradnju - završio je
ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku,
u Vladi Republike Srbije.  |
I UNOPS ZADOVOLJAN
- Ovaj seminar,
verujem, predstavlja važan trenutak za rad programa "City
to City", u Kragujevcu i Srbiji. U trenutku kada se
procenjuje rad, koji je obavljen, zahvaljujući Ministarstvu
zdravlja i gradu Kragujevcu, program treba da se dalje realizuje,
kao i "Grad Gradu", u drugoj fazi. Posle prve
faze, verifikacije onoga što je urađeno, u drugoj fazi se
nastoji da se započeti programi učine finansijski održivim.
Italijanskoj vladi predstavićemo finansijski program za
drugu godinu rada, ovde - poručio je Antonio Luzi, predstavnik
UNDP, UNOPS i rukovodilac programa "City to City",
za Srbiju.
- Lično, kao
i svi iz UNOPS-a, krajnje smo zadovoljni ovim projektom,
koji je nov, nije jedinstven, ali je jedan od retkih, u
svetu decentralizovane saradnje - kazao je Luzi.
- Programom je obuhvaćeno
sedam gradova u Srbiji, oko 60 gradova i opština i neke
značajne sindikalne organizacije u Italiji, kao i "Progetto
Sviluppo", koji je na izvestan način, kao i mi, inicirao
ovaj projekat. Nadamo se da će se uključiti i novi akteri.
U poslednje vreme, tu je Forli - provincija i grad - koji
će se, preko sredstava Evropske unije, baviti obukom kadrova,
za socijalnu državu blagostanja. Radi se o poslu, koji nastoji
da u mrežu uključi sve više sredina - izneo je Luzi.
- U narednom periodu, radićemo
na koncentraciji aktivnosti na tri sektora: dobre vlade,
ili rukovođenja, u lokalnoj vlasti i na socijalnoj državi
blagostanja. U nedostatku jedne ili druge, ne možemo obezbedilti
ekonomski razvoj jedne teritorije, dati nadu nezaposlenima,
ili obezbediti pomoć i zaštitu starima. Čini mi se da je
to sve više prisutno. Cilj nam je da i dalje radimo na ovim
stvarima - rekao je Luzi, zahvaljujući Italiji na finansiranju,
ministru Laloviću, na podršci, kao i gradu Kragujevcu, gradonačelniku
Rajkoviću, lekarima i ostalima, na angažovanju.
Luzi kaže da će na osnovu
seminara biti stvoren niz drugih projekata, kao i da će
kragujevački pilot-projekt biti primenjen i u drugim gradovima,
u Srbiji. 
| POZITIVNI SIGNALI
- Saradnju
sa Srbijom počeli smo zahvaljujući doprinosu radnika
iz Italije, na razvoju ovih aktivnosti. Naišli smo
na potpunu saglasnost naših prijatelja, u Beogradu
i u Kragujevcu, u razvoju osnovnih, fundamentalnih
prava, kao na rad - izneo je Antonio Galante, predsednik
nevladine organizacije "Progetto Sviluppo",
u okviru sindikata CGIL, jednog od najvećih u Italiji,
uz zahvalnost na organizaciji rasprave, u srcu Šumadije.
Galante je dodao, da
misli i na socijalnu pomoć, kao i na pomoć deci, na
podršku radnicima, koji su ostali bez posla, omladini,
koja traži prvo zaposlenje.
- Naše delovanje je
u sištini usmereno na podršku održivom razvoju, u
kojem će socijalna i prava ljudi - kao građana i radnika
- biti potpuno ispoštovana. Na tom putu, naišli smo
na saradnju i integrativni pristup. Proistekla je
konkretna saradnja sa UNOPS-om, sa Ministarstvom za
rad i Skupštinom Kragujevca, uz učeđće sindikata Srbije,
u dobroj praksi, u interesu italijanskih institucija,
koje su podržale projekte
- kaže Galante.
Po njegovim rečima,
saradnja treba da predstavlja razmenu iskustava i
kulture, za šta treba da se nastave pozitivni signali
iz Kragujevca, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova
Italije.
- Od 1. maja, Evropska
unija ima 25 članica. Uskoro će se pridružiti i nove
članice. Srbija bi trebalo da bude među tim zemljama,
koje će postati članice Evropske unije. Verujemo u
ideju socijalne Evroope. Ne finansijske Evrope, Evrope
kapitala, već Evrope socijalnih prava, prava na rad.
Evrope u kojoj se možemo prepoznati, koja odbacuje
rat, kao instument za rešavanje sukoba - dodao je
Galante.
- Delujemo i zalažemo
se pokrenuti tim duhom i sa takvim ciljevima. Signali
u tom pravcu su veoma pozitivni. U prilog tome je
i saradnja, koju smo uvek imali od strane Italijanske
ambasade. Nadamo se i želimo da naše iskustvo, u raznim
oblastima, konsoliduje ciljeve i razvije njihovu realizaciju.
Uveren sam da dosadašnji, stručni rad, doprinos i
spremnost obezbeđuju uslove za dalju decentralizovanu
saradnju - kazao je Galante. |
|