|
Potpredsednik Vlade Srbije
prof. dr Žarko Korać u Kragujevcu
RADNICI ČEKAJU EFEKTE PRIVATIZACIJE
-
Ne bavim se privatizacijom, iz resora ministra Vlahovića,
ali znam da je ovde doneta strateška odluka o konsilidaciji "Zastave",
čiji su efekti veoma različiti, zavisno od njenih delova
- odgovorio je 11. septembra prof. dr Žarko Korać, potpredsednik
Vlade Srbije, na pitanje "Glasa Kreagujevca",
u Gradskom odboru SDU.
- U slučaju "Namenske" perspektive su
dobre. Tu se radilo o otvaranju novih tržišta, višku radnika i potraživanjima
fabrike, posebno u odnosu na neke zemlje, kao Kuba, o čemu se nikad javno ne
govori. Svaki deo "Zastave" ima, na neki način, različitu sudbinu i
to je bila rano donesena odluka. Nema nikakve sumnje da je to izazov za ljude
koji rade na konsolidaciji naše privrede i iskreno govoreći moraćete sa njima
razgovarati - dodao je Korać.
- Moj stav je da zemlja treba da dođe u stanje
kada će se smanjiti ogromna nezaoposlenost i kada će imati privredu, koja će
moći da je izvuče. Ali mi živimo u ovom trenutku. Proces privatizacije ide relativno
dobro, zadovoljavajućim tempom i do kraja godine, 70-80 posto osnovnih grana
privrede biće obuhvaćeno. Ostala su velika javna preduzeća, neke strateške odluke
i konsolidacija velikih sistema, EPS, Železnice i drugih. To je veliki i socijalni
i politički i ekonomskim izazov za zamlju - kaže Korać.
-Što se tiče ekonomske situacije, mi imamo trenutno
nešto što se zove tranziciona kriza. Znači da i ono što je privatizovano, za
sada još ne daje ekonomnske efekte, koje bi trebalo da daje. Ta tranziciona kriza
je različito trajala u različitim istočnoevropskim postkomunističkim zemljama
i to je veliki problem. Znači - jedna privreda se pretvara u drugu, ali ne može
istovremeno da da efekte - izjavio je Korać, dodajući:
- Što se tiče situacije u Kragujevcu, mi smo ulagali
velike napore da privučemo ovde kapital. Znate da sam se ja čak sam, negde u
početku, zalagao da se neke možda nove grane, ili neke strateške grane, privuku,
jer Kragujevac ima jednu veliku prednost - industrijsko radništvo. To znači ima
kvalifikovane i obučene radnike i dugu tradiciju. Ovo je jedini grad, u stvari,
u čitavoj Srbiji, koji ima radnika treće i četvrte generacije. Sada, nažalost,
Kragujevac to plaća. Međutim, u nekim drugim uslovima to bi bila prednost. Industrijski,
školovan, obučen, sposoban radnik je prednost.
- Nažalost, za sada, vi znate, naša privatizacija
uglavnom nije tenderska nego aukcijska. Većinom se ostvaruje iz kapitala pre
svega iznutra, iz zemlje i moram da kažem da ovde ima privatizacije, ima privrednih
pogona, koji u Kragujevcu uspešno rade. Nije tačno da u Kragujevcu sve ne radi.
Ima uspešnih. Ali opšta slika u Kragujevcu još uvek nije dobra, još uvek je dosta
velika nezaposlenost - ocenjuje Korać.
- Moram da kažem i da deo te opšte crne slike forsira
jedan deo ovde opozicije, koji želi da prikaže ovo kao opšte propadanje. Istovremeno
jedna realno teška slika se pretvara u još goru i onda se neprekidno njome manipuliše,
iako i oni sami odlično znaju kad dođu na vlast, ili ako dođu na vlast ili da
dođu na vlast, da i oni brzo ne bi moglin to da promene. Da budemo potpuno realni.
Ima mnogo demagogije. Meni je drago da je ovaj štrajk prekinut. Moram da kažem
da je potpredsednik Vlade Čeda Jovanović pokazao inicijativu, došao, seo sa ljudima,
doveo ih je u Beograd i to je po meni način, ne bežati od ljudi - komentariše
Korać.
- To što oni žele, želim i ja - da Robne kuće rade,
da bude pun asortiman i da je velika kupovna moć ljudi, ali setite se vi - kad
ste poslednji put otišli u Robnu kuću da nešto kupite, a mogu i ja da se prisetim
- odgovara Korać i zaključuje da brine da problem bude rešen, a da verovatno
neće doći do izliva radničkog nezadovoljstva, koje priželjuje opozicija. - Mogao
bih i da obrnem pitanje - zašto za vreme 10 godina Miloševića nije bilo izliva
takvog velikog nezadovoljstva.
SUMNJE NISU DOKAZI
- Srbija
je u trećoj godini reformi i tranzicije. Svaku od tih godina
karekterišu specifični problemi. Ova godina je izuzetno
teška, obzirom na ubistvo premijera, u martu, posle čega
je usledila vrlo opsežna policijska akcija, koja će ove
jeseni dobiti epilog, odnosno suđenje, sudski proces. U
međuvremenu, nastavlja se proces privatizacije i korenitih
reformi, različitih oblasti društvenog i javnog života.
To
je rekao prof. dr Žarko Korać, potpredsednik Vlade Srbije i predsednik
Socijaldemokratske unije, u kragujevačkom Gradskom
odboru te stranke. Minutom ćutanja odata je pošta Ani Lind, tragično nastradaloj
ministarki inostranih poslova Švedske, uz redova socijaldemokrata, tek što je
javljeno da je podlegla povredama iz brutalnog atentata.
Korać je negirao da je počeo predizbornu kampanju SDU.
Svoj dolazak u Kragujevac i Borač - na promociju knjige Boriše Radovanovića,
arhivskog savetnika, »Borač dragulj Šumadija« i otvaranje izložbe karikatura
Vladimira Stevovića, u seoskoj školi - objasnio je kao pripreme obeležavanja
200. godišnjice Prvog srpskog ustanka, kao potpredsednik Odbora za obeležavanje
tog velikog jubileja, na Sretenje 2004, u što širem kontekstu, računajući i prvi
Ustav, na isti praznik.
- Reforme u različitim oblastima različito idu. Poslednjih
mesec, mesec i po dana, nažalost, u senci smo niza i realnih i izmišljenih afera.
Kao stranka, smatramo da je neophodno učešće javnosti u ovom procesu. Javnost
uvek treba da zna za sve nepravilnosti, ili nepoštenja, ili nepravde, ili nezakonitosti.
Ali, moram da kažem da mi, kao stranka, teško razumemo - zašto se o tome govori
samo na konferencijama za štampu. Zar nije prirodan put da neko ode i podnese
prijave, tamo gde treba. Znači - u tužilaštvo, u policiju, u poresku policiju,
u finansijsku policiju. Da onda prvo vidimo šta će biti ishodište tih tužbi,
a onda razgovaramo i o političkim i o društvenim efektima sve toga, koji moraju
da se snose, ako ima osnova – ocenjuje Korać.
- Zanimljivo je kako je postupio Savet za korupciju
Vlade Republike Srbije. Sada kada je nekakva istraga započeta u Novom Sadu, oko
zamenika predsednika odbora, oni su odmah rekli da je to jedno – kako bih rekao
– maltretiranje njihovog člana i da oni to uopšte ne uzimaju u obzir. Zanimljivo
je kako u našoj zemlji svi imaju različite aršine, zavisno da li se to dešava
nekome koga podržavaju, ili ne podržavaju – komentariše Korać, nastavljajući:
- Ovaj aršin – da upotrebim tu staru tursku reč – mora
biti jednak za sve. Svi ljudi moraju biti podvrgnuti, na isti način. Nije dobro
da se ide sa neproverenim informacijama, ali gde ima indicija i najmanje sumnje,
da je nešto nezakonito i nepravilno, to treba da se istraži i ako se utvrdi neka
nepravilnost naravno da treba da se snose konsekvence, zakonske i svake. I mi
ćemo se do kraja zalagati za zakonitost u radu.
- Želim da budem vrlo jasan. Gde god ima sumnje,
mora da se istraži i javno da se obelodani. Ništa ne skrivati. Mislim u osnovi
da ništa u našoj zemlji više i ne može da se sakrije. Ali, način da se izađe
na konferenciju za štampu, iznesu sumnje kao dokaz, to nije karakteristika demokratskih
društava. To je karakteristika totalitarnih društava i nažalost to su refleksi
iz prošlosti. Sećate se, bilo je dovoljno na nekom plenumu i kongresu reći da
je neko kriv i taj je bio zanavek anatemisan. Postoje institucije društva i ovo
je test za institucije našeg društva, koje moraju same, potpuno nezavisno od
bilo kakvih struktura vlasti, da nešto istraže, odgovore na ta pitanja, da pruže
javnosti uverljive odgovore, a ne da je optužba i – presuda. To je karakteristika
antidemokratskih društava. To se odnosi na sve ljude jednako – komentariše Korać.
- Ja sam uvek rekao – užasno ubistvo Zorana Đinđića
biće gotovo kada budu izrečene presude – ilustruje predsednik SDU. - Da li sam
jasan? Sud će odlučiti o krivici. Ja imam jake sumnje da je optužba potkrepljena
jakim dokazima. Znači, lično verujem da su krivi ti ljudi koji se optužuju. Ali
za mene je krivica trenutak kada sud donese presudu. To je trenutak kada ja mogu
smatrati da je neko proglašen krivim i to se odnosi na sve aktere naše javne
scene.
- Dakle, moram da kažem da je i to neki korak ka našoj
demokratizaciji – smatra Korać, po čijim rečima ovakve konferencije za štampu
donose političke, demagoške poene, ali stvaraju užasnu atmosfera u društvu, gde
svako može da iznese šta god hoće, protiv svakoga. - To je u demokratiji moguće,
ali dokazi su kada institucije, koje moraju da daju tačan odgovor, urade ono
što moraju. Znači, da finansijska policija, poreska policija, uprava kriminalističke
policije, uprava za privredni kriminal, policija u celini, tužilaštvo i konačno
sud, daju svoju reč. Ne treba bežati od toga. Treba sačekati i onda kada se taj
sud iznese, to je ono što onda zaista javnost treba da ceni kao nešto što je
konačan, ili bar jedan zakonit odgovor na ono što je pokrenuto.
- Mi smo u nekoj predfazi, koja me zaista potseća na
pršla vremena, na one čuvene plenume i kongrese. Čim se iznese neka javna optužba,
to je već istovremeno i dokaz za nečiju krivicu – naglašava Korać, dodajući:
BEZ PREVREMENIH IZBORA
ŠKOLSTVO
-
U ovom trenutku je krenula prva generacija đaka
u osnovnu školu. To je jedan od najtemeljnijih
reformskih poduhvata ove Vlade. Vrlo je zanimljivo
da mediji to praktično samo sporadično saopštavaju.
Osnovna škola je produžena na devet godina. Konceptualno
je osmišljena kao – da kažem uslovno – tri, plus
tri, plus tri. Tri godine razredne nastave, tri
godine mešovite, zanimljive nastave i tek poslednje
tri godine tzv. predmetne nastave. Nekada je đacima
bio veliki »skok« između četvrtog i petog razreda,
od učiteljice na nastavnike. Sada je to jedna od
stvari ublaženih ovim konceptom. Vrlo je važno
uočiti i da je smanjen fond časova Deca su manje
opterećena. Program je još dosta obiman, ali ovo
je vrlo korenita reforma našeg sistema osnovnog
i srednjeg obrazovanja. Srednje škole sada traju
od dve, tri, ili četiri godine, zavisno od tipa
– navodi Korać. - Žao mi je što javnost nije posvetila
tome veću pažnju, obzirom da je ovo model, koji
ima većina evropskih zemalja. Mi ovde sledimo praktično
jedan evropski model, mada evropske zemlje imaju
različite modele.
|
-
Ali, naravno, ima i stvari koje su zabrinjavajuće u našoj
javnosti. Postoji
sukob interesa. Nadam se da će se na jesenjem zasedanju
Skupštine Srbije doneti svi antikorupcijski zakoni, naročito zakoni protiv
sukoba
interesa. što ćemo kao stranka apsolutno nastojati. Za to smo se već zalagali.
Koliko mi je poznato, Ministarstvo finansija upravo dovršava, uobličava, konačnu
verziju tog zakona, koji sprečava sukob interesa i nekoliko drugih antikorupcijskih
zakona, koji hitno treba da se donesu na jesenjem zasedanju.
- Jedan od antikorupcijskih zakona, što je zanimljivo,
je Zakon o pravu na informaciju od javnog značaja. Nije to zakon za novinare,
mada im pomaže. To je Zakon za svakog građanina. Jer, ako svaki javni funkcioner
zna da građanin može da pita sve o njemu, onda je to već jedna brana korupciji
i krađi. Da čovek zna, da neko može da ga pita i da mora da odgovori. Na primer
– odakle ti stan, odakle ti kola, od čega si kupio firmu, od čega si kupio
imanje. On mora da odgovori. Ako ne odgovori, to se može uzeti kao indicija,
da nešto
krije. Inače, zašto ne bi odgovoro na pitanje – objašnjava Korać, navodeći:
- Mi se zalažemo da Zakon o sprečavanju sukoba interesa
i Zakon o pravu na informaciju od javnog značaja budu prioriteti. Zakon o pravu
na informaciju od javnog značaja je već u Skupštini. Znači samo treba da se
stavi kao prioritet u dnevni red. Nadam se da će se Zakon o sprečavanju sukoba
interesa
uskoro pojaviti pred Vladom Srbije. Sa ministrom Đelićem sam nekoliko puta
o tome reazgovarao. On se slaže da je taj zakon hitan i da treba da se prihvati
za nekoliko nedelja u Vladi i uputi Skupštini Srbije, na usvajanje.
Što se tiče razgovora sa premijerom Srbije Zoranom Živkovićem,
Korać očekuje da počnu krajem ove sedmice (15-20.09.). Razgovori će konsolidovati
DOS, po mišljenju Koraća, koji ne očekuje skore prevremene izbore i kaže da
bi samo prekinuli ekonomske i druge važne državne poslove:
- Niko neće biti spreman da u predizbornim uslovima
vuče poteze, neophodne radi građana Srbije, koji nisu baš popularni, sa stanovišta
rejtinga stranaka. Morate da znate da je ova Vlada povukla mnoge poteze, koji
nisu možda popularni, s tog stanovišta, ali će dugoročno biti korisni za građane
Srbije. Želim samo da vas upozorim da nije bilo popularno ni izručenje Miloševića,
28. juna 2001. Hagu, što je gospodin Koštunica napao i izašao iz DOS-a, ali
ova zemlja dugoročno nije mogla bez toga - potseća Korać, koji smatra da predstoje
još neke odluke, kao i donošenje Ustava, čijim tempom SDU nije zadovoljna.
Korać ocenjuje, da bi se u slučaju prevremenih izbora
povlačili potezi, koji imaju dobar efekat na stranački rejting, ali slab za
budućnost Srbije. Po njegovim rečima, Vlada Srbije se opredelila za raspisivanje
izbora
onda kada izgubi parlamentarnu većinu.
- To se može vrlo lako poveriti sada, kada se bude glasalo
za nove ministre u Vladi i kada, krajem godine, imate Zakon o budžetu, čije
neusvajanje znači raspisivanje izbora i pad Vlade – izneo je Korać.
- Predložen plan Živkovića, od deset tačaka, SDU smatra
u načelu dobrom idejom. Ne znači da nam je svaka tačka podjednako bliska. Imamo
i mi svoje ideje - šta bi trebalo primeniti. Ne idemo pasivno na taj razgovor,
da samo to prihvatimo. Mislim da je dobar izlaz iz ove krize da organi rade
svoj posao, tužilaštvo, sud, policija, sve što je neko prijavio. Ne samo da se
to
iznosi na konferencijama za štampu, ne sa presudom. Treba realno sprečiti dalje
srozavanje spoljnog i unutrašnjeg ugleda naše zemlje – sugerira Korać, ocenjujući:
- Neki ljudi, bez ikakvog zazora, spremni su da rizikuju
bilo kakvo rušenje kredibiliteta zemlje, zarad svoje pozicije, na unutrašnepolitičkoj
sceni. To je politika, koja je inače karakteristična za Srbiju, koju bih ja
nazvao slepom i uskostranačkom. Znači – važno je da je mojoj stranci dobro, sasvim
je
svejedno šta se dešava sa zemljom u celini.
- U Srbiji postoji nešto što je Slobodan Jovanović nazvao
strančarenjem. Ima nažalost mnogo stranaka, da ne citiram afričku poslovicu
»mala bara, mnogo krokodila«. Ali da u ovom trenutku stranačka politika dominira,
to
nije dobro dugoročno za zemlju. Znači, svako gleda da li može da izvuče neku
korist iz nečega samo njegova stranka, bilo velika ili mala. Mislimo da to
nije dobro – rekao je Korać.
-
Kris Paten dolazi u Beograd. Popodne, Goran Svilanović putuje u Berlin, na razgovore
sa ministrom spoljnih poslova Nemačke. Imamo veoma
živu diplomatsku aktivnost – kazao je Korać. Za nedavne gestove Stjepana Mesića
i Svatozara Marovića, u Beogradu, predsednik SDU izbegava epitet »istorijski«,
karakterišući ih kao važan korak u normalizaciji odnosa Srbije i Hrvatske.
SDU to pozdravlja i smatra da su međusobna izvinjenja - dobra. – To neće rešiti
sve
probleme, tragedije i izbeglička pitanja, ali stvara pozitivnu atmosferu. Pozdravili
smo poziv Račana, da se izbegli Srbi vrate, pre nekoliko meseci. Sve to su
pozitivni koraci, u kojima je Mesićeva poseta vrlo važna.
- Ministar spoljnih poslova Ruske federacije Ivanov
je razgovarao sa Čovićem, o Kosovu. Rusi su se vojno povukli s Kosova, ali
je nedavno Kontakt grupa za Kosovo imala sastanak, posle dužeg vremena, u Moskvi
i Ivanov je došao da nas obavesti o tome. Izgleda da Rusija, preko Kontakt
grupe,
želi da ipak obnovi svoj politički uticaj na kosovska zbivanja – smatra Korać.
- Mislim da je dobro da uložimo maksimalne napore da
do kraja godine, ako je moguće, najkasnije do početka sledeće, vidimo šta su
uslovi da potpišemo ugovor o asocijaciji i stabilizaciji. Potpisivanje tog
ugovora je formalni početak pregovora sa Evropskom unijom, o priključenju. Oni
nam sada
daju uslove – šta treba da promenimo, koje zakone, da bi mogli da potpišemo
taj sporazum. Taj sporazum su potpisale praktično sve zemlje u okruženju. I Makedonija.
Samo mi nismo, Srbija i Crna Gora i mi smatramo da je to važno – istakao je
Korać.
- Takođe smatramo de je veoma važan nastavak reformi Vojske i SDU, kao naš
cilj, podržava ulazak u Partnerstvo za mir. Drugim rečima, jako je mnogo poslova
ove
godine i mislim da je vrlo važno da se ti poslovi nastave.
RADIODIFUZNI SAVET
-
Radiodifuzni savet funkcioniše, obzirom da ima većinu
članova za odlučivanje. Osnovni problem je što jedan
broj evropskih i domaćih institucija osporava njegovu
legitimnost, kao celine. Međutim, Nenad Cekić, predsednik
i članovi Radiodifuznog saveta nedavno su uputili
različitim institucijama pismo, koje je po mom mišljenju
skrenulo pažnju na nešto vrlo važno - da Ministarstvo
za telekomunikacije mora konačno da formira tzv.
Telekomunikacionu agenciju – tvrdi Korać.
- Ta Agencija mora da usvoji frekvencijski plan i onda
raspiše konkurs za dodelu frekvencija. Prvo dobijete frekvenciju, pa onda dozvolu
za emitovanje. Moram da kažem – ostao ovaj Radiodifuzni savet, ili otišao – to
je ispravno pismo i to što su oni tražili bi i neki drugi Radiodifuzni savet
uputio. Znači, na potezu je Ministarstvo za telekomunikacije. Preporučujem medijima
da ga »pritisnu« i pitaju – kada se formira Telekomunikaciona agencija. Ta Agencija
onda pravi tzv. frekvencijski plan i određuje koliko će biti radio i TV frekvencija
- kojih je sada previše - i ko će zadovoljiti tehničke uslove, kada se javi na
konkurs – kaže Korać. Po njegovim rečima, tek posle toga, utvrđivaće se - da
li mogu da se ispune i veoma oštri programski uslovi, po kojima mora da se proizvodi
bar 50 odsto vlastite produkcije. |
|